"Cak i ako niste genij, možete upotrebljavati iste strategije kao Aristotel i Einstein da iskoristite kreativnu snagu svog uma i bolje upravljate svojom buducnošcu."

Sljedecih osam strategija vas poticu da mislite produktivno, radije nego reproduktivno, da biste stigli do rješenja problema.  " Ove strategije su uobicajene u stilovima razmišljanja kreativnih genija s podrucja znanosti, umjetnosti i industrije kroz cijelu povijest."

1.  Gledajte na probleme na mnogo razlicitih nacina, i pronadite nove perspektive koje nitko drugi nije upotrijebio (ili ih nije reklamirao!)

Leonardo da Vinci je vjerovao da, želimo li doci do znanja o obliku problema, moramo najprije nauciti kako ga preoblikovati na mnogo razlicitih nacina.   Osjecao je da je prvi nacin na koji je gledao problem bio suviše pristran.   Cesto se tako i sam problem rekonstruira i postaje neki novi problem.

2.  Vizualizirajte!

Kad je Einstein razmišljao o nekom problemu, uvijek je osjecao potrebu da izrazi predmet problema na što je moguce više razlicitih nacina, ukljucujuci dijagrame.  Vizualizirao je rješenja, i vjerovao je da rijeci i brojevi kao takvi nisu igrali znacajnu ulogu u njegovom procesu razmišljanja.

3.  Stvarajte!  Karakteristicno svojstvo genija je plodnost. 

Thomas Edison je posjedovao 1093 patenta.  Zajamcio je plodnost dajuci sebi i svojim pomocnicima kvote ideja.  U istraživanju obavljenu na 2036 znanstvenika kroz povijest, Dean Keith Simonton s University of California otkrio je da najcjenjeniji znanstvenici nisu stvarali samo velika djela, vec i mnogo "loših".  Oni se nisu bojali neuspjeha, ili da stvore nešto osrednje kako bi stigli do savršenstva.

4.  Stvarajte nove kombinacije.  Kombinirajte i rekombinirajte ideje, slike i misli u razlicite kombinacije bez obzira kako neskladne ili neobicne one bile.

Zakone nasljedivanja na kojima se temelji moderna genetika postavio je austrijski redovnik Gregor Mendel, koji je kombinirao matematiku i biologiju stvorivši tako novu znanost.

5.  Stvarajte odnose; povucite paralele izmedu razlicitih predmeta.

Da Vinci je forsirao vezu iznedu zvuka zvona i kamena što je pao u vodu.  To mu je omogucilo da zakljuci da zvuk putuje u valovima.   Samuel Morse je izumio relejne stanice za telegrafske signale dok je promatrao relejne stanice za konje.

6.  Razmišljajte u suprotnostima. 

Fizicar Niels Bohr je vjerovao da, kada držite suprotnosti zajedno, tada privremeno zaustavljate svoje misli i vaš um se penje na novu razinu.  Njegova sposobnost da zamisli svjetlost i kao cesticu i kao val dovela je do njegove zamisli o nacelu komplementarnosti. Privremeno zaustavljanje misli (logike) može dozvoliti vašem umu da stvori nov uzorak. 

7.  Razmišljajte metaforicki. 

Aristotel je smatrao da je metafora znak genija, i vjerovao je da je osoba koja je sposobna zapaziti slicnosti izmedu dva odvojena podrucja egzistencije i medusobno ih povezati posebno nadarena.

8.  Pripremite se za slucajnosti.

Kad god pokušamo uciniti nešto i ne uspijemo, završimo radeci nešto drugo.   To je prvo nacelo kreativne nezgode.   Neuspjeh može biti produktivan samo ako se ne fokusiramo na njega kao na neproduktivan rezultat.  Umjesto toga:  analizirajte proces, njegove sastavne dijelove i kako ih možete promijeniti da biste dobili drukcije rezultate.  Nemojte se pitati "Zašto nisam uspio?", radije se pitajte "Što sam ucinio?"

Prilagodeno s dozvolom prema:  Michalko, Michael, Thinking Like a Genius: Eight strategies used by the super creative, from Aristotle and Leonardo to Einstein and Edison (New Horizons for Learning) kao šte je videno na http://www.newhorizons.org/wwart_michalko1.html, (15.6.1999.)  Ovaj clanak se prvi put pojavio u THE FUTURIST, u svibnju 1998.

Michael Michalko je autor sljedeceg: Thinkertoys (A Handbook of Business Creativity), ThinkPak (A Brainstorming Card Set), i Cracking Creativity: The Secrets of Creative Geniuses (Ten Speed Press, 1998).