Y O G A
Meni
Yoga ( "Pliva" - arhiva )

Izvor : "Pliva"

Porijeklom iz Indije, yoga kao spiritualna vještina ima tradiciju dugu više od 5000 godina i mnogo je više od još jedne metode tjelovježbe - ona predstavlja nacin života, cijeli jedan svjetonazor koji pomaže u lakšem svladavanju svakodnevnih napora, te boljem razumijevanju smisla života.

Yoga predstavlja jedan od 6 fundamentalnih sustava indijske filozofije, poznat kao darsana. Iako je mnogi percipiraju kao još jedan trend modernog doba, njena praksa i pisana povijest u kojoj je objašnjeno jedinstvo tvari i energije, te djelovanje elementarnih sila, seže do davne 3000. g. prije Krista.

Program yoge, koji se danas sve više prakticira i kod nas, prilagoden je urbanom i stresnom nacinu života - preuzeo je mnoge elemente te drevne discipline i ostao usredotocen na razvoj duše i tijela u cilju postizanja ravnoteže. Opci ugodaj tijekom vježbanja je izrazito umirujuci, a intenzitet umjeren.

Rijec yoga znaci povezanost, sjedinjenje na Sanskrtu. Yoga je definirana u Patanjali's Yoga Sutra, jednom od najznacajnijih pisanih dokumenata s tog podrucja, kao citta vritti nirodahah, tj. zaustavljanje fluktuacije misli. Yoga je proces koji pomaže u postizanju višeg stupnja razumijevanja sebe, smisla života...
Ta istocnjacka disciplina predstavlja put fizickog, mentalnog i duhovnog rasta i razvoja. Iako zapocinje s tijelom, ona završava meditacijom, procesom fokusiranja misli na jednu tocku, pri cemu se sve ostale misli blokiraju. Koncentracija je šesti stupanj (limb) yoge, zvana Dharana, koja vodi do Dhyana meditacije, u kojoj um uz pomoc raznih tehnika koncentracije ostaje ustedotocen na jednu jedinu misao.

Postoji ukupno 8 stupnjeva (limbova) yoge, koji ukljucuju:

  1. Yama (zadržavanje misli)
  2. Niyama (održavanje)
  3. Asana (položaj tijela)
  4. Pranayama (vježbe disanja)
  5. Pratyahara (opuštanje)
  6. Dharana (koncentracija)
  7. Dhyana (meditacija)
  8. Samadhi (postizanje izvanredne razine svijesti)

Iako se yoga danas prakticira kao dodatak fitness programima, u svrhu poboljšanja zdravlja, ne treba zaboraviti da ona predstavlja preciznu metodologiju koja nam pomaže da vidimo i upoznamo sebe na nov nacin. Tradicija yoge nalaže cetiri osnovna puta do ostvarenja osobnog razvoja. Oni ukljucuju put znanja jnana i put samokontrole raja.

Jedan od najcešce prakticiranih stilova yoge je Astanga yoga, vrlo popularna medu atleticarima, biciklistima, skijašima, plesacima, plivacima, tenisacima, košarkašima, pa cak i nogometašima. Astanga yoga je zapravo samo jedan od stilova Hatha yoge - najpopularnijeg oblika yoge na Zapadu.

U okviru Hatha yoge postoji mnogo stilova, kao što su npr. Iyengar, Integral, Kripalu i Jiva Mukti. Hatha yoga (Ha = Sunce, Tha = Mjesec) predstavlja polaritete Yin/Yang principa. U zdravom organizmu, te dvije sile su u ravnoteži.

Posljednjih godina, u zemljama Zapada sve je prisutnija Power yoga, suvremena verzija Astanga yoge. To je tehnika koja koristi yoga položaje preoblikovane u vježbe, s ciljem poboljšanja elasticnosti tijela.

Dinamicnija je od Hatha yoge (koja ima mnogo religiozniji i meditativniji pristup), namijenjena modernom covjeku, prilagodena urbanom i stresnom nacinu života. Podrazumijeva kontinuirane promjene položaja i vježbi istezanja, što zna biti naporno pa se tijelo više znoji, za razliku od Hatha yoge koja je puno pasivnija.

Koje su koristi i prednosti yoge?

Može se prakticirati na bilo kojoj lokaciji, neovisno o vremenskim uvjetima, što je idealno za ljude koji nemaju mnogo slobodnog vremena za naporne i dugotrajne fitness programe. Mnoge su koristi od prakticiranja yoge - razvija snagu, poboljšava tonus mišica, fleksibilnost, držanje, sklad pokreta reducira stres i napetost, gradi samopouzdanje, poboljšava koncentraciju i kreativnost, utjece na snižavanje masnoca u krvi, poboljšava cirkulaciju, stimulira imunološki sustav.

Proucavajuci yogu posljednjih 50-ak godina, znanstvenici su došli do brojnih spoznaja o njenim blagodatima za fizicko i mentalno zdravlje. Nedavno istraživanje provedeno na srcanim bolesnicima pokazalo je da su pacijenti koji su pohadali program smanjenja stresa (koji je ukljucivao i prakticiranje yoge), bili zdraviji od pacijenata koji nisu prakticirali te vježbe.

Takoder, istraživanja provedena u SAD-u i Indiji upucuju na važnost yoge u lijecenju astme, epilepsije, nesanice, nervoze, bolova u ledima, krvnog tlaka, pretilosti, tjeskobe i depresije, glavobolje, problema s cirkulacijom, dijabetesa, multiple skleroze i problema povezanih sa stresom.

Takoder, pokazala se uspješnom u rješavanju problema s disanjem, tegoba mokracnog sustava, proširenih vena, otežane probave, prenadraženih crijeva, bolnih i neredovitih menstruacija. Pogoduje u uspostavljanju ravnoteže, kordinacije i koncentracuje, te ponajviše u postizanju osjecaja mira i opuštenosti.

Iako pruža mnoge fizikalne koristi, vecina ljudi prakticira yogu zbog njenog blagotvornog ucinka na mentalno zdravlje - ona im omogucava da lakše usmjere energiju, postignu bolju koncentraciju i ne obracaju toliko pažnju na buku i slicne cimbenike koji bi ih inace ometali u obavljanju svakodnevnih zadataka. Iako vecina ljudi pocne prakticirati yogu samo iz znatiželje, s ciljem povecanja fleksibilnosti ili relaksacije - za mnoge od njih yoga s vremenom postane mnogo više od tjelovježbe, ona postane sredstvo emocionalnog rasta i razvoja.

Kome se preporuca?

Koncept programa namijenjen je prvenstveno zaposlenim muškarcima i ženama srednjih godina koji se svakodnevno bore sa stresom i brzim tempom života, jer pomaže u ublažavanju napetosti i nervoze, glavobolje, bolova u ledima - karakteristicnim tegobama modernog doba - a sve više interesa za ovaj program pokazuju mladi ljudi, ali i umirovljenici.
To su vježbe laganog do srednjeg intenziteta, s niskom potrošnjom energije, prilagodene prosjecnoj populaciji. Vecina vježbi je jednostavna i moci cete ih izvesti bez obzira na starosnu dob i razinu kondicije, a za one teže vrijedi pravilo - vježbajte do granice ugodnog, onoliko koliko možete - tijelo ce samo postaviti granice.

Važno da nitko od polaznika ne radi preko svojih mogucnosti. S vremenom cete postati postati fleksibilniji i imati više snage i kondicije, pa cete i te kompliciranije vježbe moci lakše izvesti.
Prakticiranje yoge preporuca se i djeci predškolske i školske dobi, jer utjece na pravilno držanje i razvoj citavog tijela, ravnomjerno disanje koje štiti od bolesti dišnih puteva, te poboljšava sposobnost koncentracije što im pomaže pri ucenju.
Yogu takoder mogu vježbati i trudnice do 6. mjeseca trudnoce, ali uz obveznu suglasnost lijecnika.

Ako imate problema s kralješnicom (oštecenje ili deformacija), prije nego pocnete vježbati, trebate se svakako posavjetovati s lijecnikon, koji ce temeljem nalaza procijeniti smijete li vježbati, te eventualno sugerirati koje vježbe i pokrete biste trebali izbjegavati.
Medutim, ako se ne radi o nekom ozbiljnom oštecenju (zbog kojeg Vam je propisano mirovanje), yoga može samo pomoci i ukloniti bolove u ledima i kralješnici.
Iako ljudi koji redovito vježbaju yogu s vremenom pocinju primjecivati gubitak na težini, to je više posljedica promijenjenog nacina prehrane, nego fizicke aktivnosti, jer intenzitet ovih vježbi ipak nije dovoljan za smanjenje masnog tkiva, barem ne onoliko koliko to žele oni kojima je mršavljenje primarni cilj koji žele postici vježbanjem.

Naime, ljudi koji prakticiraju yogu primjecuju kako im se sve manje jedu teška i masna jela, tijelo im traži više voca i povrca, mnogo su smireniji i opušteniji, pa nemaju potrebu za "grickanjem" iz nervoze.

Yoga i tradicionalne metode vježbanja

Pitanje koje se cesto postavlja je - postoji li razlika izmedu yoge i "tradicionalnog" nacina vježbanja.

U usporedbi s tradicionalnim nacinom vježbanja koje je orijentirano cilju i temelji se najcešce na jacanju pojedinih dijelova tijela, yoga je proces - zasnovan na holistickom pristupu, što znaci da tijelo promatra kao nerazdvojnu cjelinu, što ono i jest.

Prakticiranje yoge zahtijeva strogu disciplinu; tijelo se postavlja u jedan položaj u kojem ostaje koliko god može, pazeci pritom na disanje koje treba biti pravilno, ravnomjerno i opušteno. Ti položaji evoluirali su tijekom stoljeca, tako da djeluju na svaki mišic, živac i žlijezdu u tijelu.

Tijelo, duša i um su nerazdvojni i najbolje djeluju kroz prakticiranje ovih 5 principa:

  1. pravilna relaksacija
  2. pravilno disanje
  3. pravilna tjelovježba
  4. odgovarajuca prehrana
  5. pozitivno razmišljanje i meditacija

Sve više i više ljudi prigrlilo je yogu kao alternativu tradicionalnim fitness programima. Ako se prakticira kroz duži vremenski period, yoga uvelike pomaže u postizanju samokontrole.

Prakticiranje položaja tijela, vježbi disanja i meditacije vodi do zdravijeg izgleda tijela i duhovne ravnoteže, te pruža osjecaj svježine, mira i blagostanja.

Uz pomoc yoge možemo nauciti razvijati svijest o svome fizickom i mentalnom stanju, bolje razumjeti sebe i voditi zdraviji život.

Osnovi Yoge


Predstavit cemo Vam neke osnovne vježbe koje bez teškoce možete izvesti i u svome domu.

Kraj svake vježbe naci cete i popis stanja u kojima se vježbe ne preporucuju (kontraindikacije).

  • Priprema



    • Iz uspravnog položaja nagnite se naprijed, s glavom prema podu, izbacenih ramena i ispruženih ruku (koje su okrenute okomito na pod). Sklopite oci i duboko dišite. Ruke moraju biti što više istegnute, a prsti isprepleteni. Ostanite u tom položaju otprilike 1 minutu. Nosom pokušajte dotaknuti koljena, a potom se polako pocnite uspravljati.

  • Položaj rode


    • ovo je izvrsna vježba za istezanje mišica nogu i donjeg dijela leda. Takoder, ima povoljno djelovanje na probavni, urogenitalni i endokrini sustav.

    Izvodenje: Nalazite se u stojecem položaju. Duboko udahnite, istovremeno pružajuci ruke iznad glave.

    Zatim, polako izdišuci, lagano se spuštatje, savijajuci se prema naprijed sve dok prstima ne dotaknete nožne palce i obgrlite gležnjeve. Koljena moraju ostati potpuno ispružena. Potom spuštate glavu sve dok ne dodirne koljena. Tijekom sljedeceg dubokog udaha uspravite se i lagano ponovno prelazite u stojeci položaj s rukama podignutim iznad glave. Vježbu ponovite 6 puta.

    Kontraindikacije: nedavne ili kronicne ozlijede nogu, bedara, leda ili ramena.

  • Zagrijavanje


    • Spustite se rukama na pod, tako da Vam noge u odnosu na torzo budu pod pravim kutem. Koristeci se rukama, koje pritom moraju biti ispružene, pokušajte gurnuti bedra i stražnjicu što više prema gore. Pete moraju ostati na podu, noge su zategnute, a glava i vrat potpuno opušteni (a).
    Lijevu nogu snažno istegnite, dok desnom, punim stopalom, cvrsto stojite na podu (b). Vratite se u položaj (a), opustite i sve to ponovite drugom nogom. Ova vježba izvrsna je za istezanje mišica leda i nogu, povoljno utjece na koncentraciju i stimulira nervni sustav.

    Kontraindikacije    : Isto kao i kod prethodne vježbe.

  • Položaj kobre


    • povoljno djeluje na respiratorni sustav, jaca trbušne i ledne mišice smještene dublje u tijelu.
    Ležite na trbuhu, licem okrenutim prema podu. Dlanovi su takoder na podu ispod ramena, noge skupljene. Udahnite, podižuci glavu što je moguce više.
    Zatim, zatežuci ledne mišice podižete ramena i trup sve više unatrag, bez pomoci ruku. Ruke koristite samo toliko koliko je potrebno da se ne biste opet vratili na pod.
    U posljednjoj fazi vježbe možete koristiti i ruke kako biste tijelo savili unatrag. Medutim, morate paziti da vam trbuh ostane na podu. Ostanite u tom položaju i zadržite dah 7-12 sekundi, polako izdahnite i postepeno se vratite u prvobitni položaj.

    Kontraindikacije    : nedavne ili kronicne ozlijede koljena, leda, ruku ili ramena, trudnoca ili nedavni operativni zahvat abdominalnog podrucja.

  • Luk


    • ovaj položaj jaca cijelo tijelo, povoljno djeluje na cirkulaciju, te respiratorni, reproduktivni i endokrini sustav.
    Ležite na trbuhu, licem okrenutim prema podu. Polako udahnete, posegnite rukama prema nazad i uhvatite se za gležnjeve.
    Lagano se savinite u struku i ostanite u tom položaju što je duže moguce, pazeci pritom na disanje.

    Kontaindikacije: nedavne ili kronicne ozlijede koljena, leda, ruku ili ramena, trudnoca ili nedavni operativni zahvat abdominalnog podrucja.

  • Istezanje


    • pocetni položaj za vježbe istezanja poznat je kao ratnicki položaj. Jaca donji dio tijela i ruke, te poboljšava koncentraciju. Noge trebaju biti jako raširene (lijeva istegnuta, desna savijena u koljenu), a desno stopalo u ravnini s ramenom. Ruke su takoder raširene i istegnute, gornji dio tijela uspravan, ramena opuštena (a).
    Spustite torzo i okrenite ga udesno, prebacujuci težinu na desnu nogu. Desni lakat spustite na desno koljeno. Lijevu ruku podignite i maksimalno istegnite (b). Sve to ponovite s drugom nogom.

    Kontaindikacije    : nedavne ili kronicne ozlijede bedara, koljena, vrata ili ramena.

  • Most


    • Ova vježba je izvrsna za jacanje bedrenih i lednih mišica. Legnite, glavu i stopala naslonite na pod, a leda i stražnjicu odignite od poda. Rukama se cvrsto uhvatite za gležnjeve. Stražnjicu podignite što više i ostanite tako sve dok Vam ne postane neudobno. Glava i ramena pritom trebaju ostati na podu.
    Za one koji su spremni korak više - prebacite ruke preko ramena. Položaj u koji cete doci poznat je pod nazivom "most".

    Kontaindikacije    : nedavne ili kronicne ozlijede koljena, ramena ili leda.

  • Ravnoteža


    • Opet se uspravite i zauzmite položaj "laste" - s jednom nogom na podu, a drugom u zraku (istegnite je što više, da bude pod pravim kutem u odnosu na drugu nogu), te s rukama nekoliko centimetara odmaknutima od tijela ili ispruženima ispred glave.
    Ova vježba idealna je za održavanje ravnoteže, ali i za koncentraciju. Izdržite u tom položaju koliko god možete pa vježbu ponovite stojeci na drugoj nozi.

  • Plesac


    • poboljšava ravnotežu i koncentraciju; isteže mišice nogu bedara, leda i ramena.
    Nalazite se u stojecem položaju. Podignite desno koljeno, prebacujuci težinu na lijevu nogu. Ispružite desnu ruku i usredotocite se na neku zamišljenu tocku radi održavanja ravnoteže.
    Polako zabacite desnu nogu unatrag i desnom rukom se uhvatite za desni gležanj. Lijevu ruku ispružite ravno prema zamišljenoj tocci. Nogu podignite prema gore dokle god možete (bedro bi vam trebalo biti paralelno s podom, a torzo lagano nagnut prema naprijed), gledajuci u zamišljenu tocku radi održavanja ravnoteže. Duboko dišite i ostanite u tom položaju desetak sekundi. Vježbu ponovite s drugom nogom.

    Kontaindikacije: nelijeceni visoki krvni tlak, nedavne ili kronicne ozlijede koljena, leda, ruku ili ramena.

  • Opuštanje


    • Vježbanje završite nekoliko minuta ležeci na podu i dubuko dišuci. Taj kratki period relaksacije važan je kao i sve prethodne vježbe.

    Linkovi
    Što je yoga?
    Stilovi yoge
    Koje su koristi i prednosti yoge?
    i mnogo toga na toj strani ... >>>
    Vrh strane
    Preokret 2008
    Free Web Hosting